LAOAG CITY – Inrakurak ti Department of Justice a saanda nga ipaigid ti posibilidad iti pannakitinnulong iti International Criminal Police Organization wenno Interpol mainaig iti isyu kadagiti flood control projects.

Inbatad ni Justice Secretary Jesus Crispin Remulla a makibinnuligda iti nasao nga organisasion apaman a mangrugin ti imbestigasion iti panangipila ti kaso.

Inlawlawagna a no makasoanen dagiti opisial, kontratista wenno dagiti indibidual a karaman iti anomalya ket maisyuan dagitoy ti Hold Departure Order wenno travel ban.

Nupay kasta, inpalgakna a no adda dagitoyen iti ballasiw-taaw ket ditoy a sumrek ti koordinasionda ti International Criminal Police Organization.

Kunana a dua a pakaammo ti mabalinda nga iruar, umuna ket ti blue notice ken red notice kontra kadagiti indibidual a makasoan ditoy pagilian.

Mainaig iti daytoy, ti blue notice ket tapno maikkanda ti impormasion no sadinno ti suspek idinto a ti red notice ket para iti naan-anay a pannakaarestar dagitoy.

Iti agdama, ti laeng Immigration Lookout Bulletin Order pay laeng ti inyisyu ti ahensia kontra kadagiti indibidual a karaman iti maanomalya a proyekto.

Naammoan nga adda ti pakabuklan a bilang daytoy nga 43 nga iti umuna iti listaan ket ti agasawa a Sarah ken Pacifico Discaya.

Kabayatanna, ti pamilia Discaya ket sumangsango iti isyu mainaig kadagiti sanikua kangrunaanna iti maipagarup a 80 a luxury cars daytoy.